14.11.2023.
Diljem svijeta svake godine 14. studenoga obilježava se Svjetski dan šećerne bolesti. To je dan kada je važno osvijestiti da se svake godine povećava broj oboljelih, ali isto tako da je veliki broj neotkrivenih osoba oboljelih od šećerne bolesti. Prilika je to da sa se uz pomoć jednostavnih metoda što ranije otkrije visoki rizik za šećernu bolesti.
U 2023. godini naglasak kampanje usmjeren je na važnost prepoznavanja rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2 kako bi se spriječilo ili usporilo razvoj komplikacija, naglašavanje utjecaja komplikacija povezanih s dijabetesom te važnost pristupa informacijama i skrbi kako bi se osiguralo pravodobno liječenje.
Posljednjih desetljeća šećerna bolest u zemlji i svijetu postaje globalni javnozdravstveni problem. Procjene za Republiku Hrvatsku govore o više od pola milijuna oboljelih. U CroDiab registru u 2022. godini sveukupno je registrirano 388.213 osoba sa šećernom bolešću od čega je 333.856, odnosno 86% pacijenata koristilo primarnu zdravstvenu zaštitu. Prema evidenciji CroDiab registra, pregled godišnje dijabetičke kontrole učinilo je 58.050 pacijenata, odnosno 14,95% prevalentne populacije osoba sa šećernom bolešću evidentirane u CroDiab registru.
Šećerna bolest kronična je nezarazna bolest koja nastaje kao rezultat genetskih fizioloških i okolišnih čimbenika
Rizični čimbenici
Rizični čimbenici za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti su nepravilna prehrana, nedovoljna tjelesna, štetna uporaba alkohola i duhana. Ljudi svih dobnih skupina, regija i zemalja pogođeni su kroničnim nezaraznim bolestima. Povezane su uz suvremeno društvo, nezdravi način života i neplansku urbanizaciju stambenih naselja.
Znakovi bolesti koji se javljaju su povišeni krvni tlak, povećane vrijednosti šećera (glukoze) u krvi, povišene razine masnoća (lipida) u krvi i pretilost. Sve navedeno čini metabolički sindrom, koji uključuje navedeno, a posljedično i preuranjenu smrt.
Suvremeni način života uključuje brzu prehranu (fast food) bogatu zasićenim masnim kiselinama i rafiniranim (nezdravim) šećerima. Takva prehrana je visoko kalorična, zbog toga se u organizam unosi više kalorija nego se potroši, što rezultira: debljinom (prekomjerna težina), šećernom bolešću tip 2, srčano žilnim bolestima (srčani udar ili moždani udar), kronične plućne bolesti i porast onkoloških bolesti (različite zloćudne novotvorine/rak).
Upravo zbog toga ključ zdravog života je ravnoteža između pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti.
Unijeti toliko kalorija koliko ih se dnevno potroši.
Pravilna prehrana
Pravilna prehrana uključe tri glavne vrste namirnica: ugljikohidrate, bjelančevine i masti, u pravilnom omjeru. Svaki obrok treba sadržavati 50 % ugljikohidrata; 20 % bjelančevina i 30 % masti.
Ugljikohidrati su dio slijedećih namirnica: kruh i zamjene, voće, povrće
Bjelančevine čine: meso, mlijeko i mliječni proizvodi
Masti su: ulja, masti, sirevi s visokim udjelom masnoća (polutvrdi i tvrdi)
Neke vrste namirnica su kombinacija bjelančevina i masti poput mlijeka i mliječnih proizvoda.
Svaka vrsta namirnica ima određenu kalorijsku vrijednost te nutritivni sastav koji uključuje vitamine i minerale.
Preporuča se unijeti dnevni unos kalorija kroz tri glavna obroka i dva međuobroka. A prema načinu života i spolu, tjelesnoj masi (indeksu tjelesne mase*
[1]) i tjelesnoj aktivnosti se izračunava potreban broj dnevnih kalorija.
Unos tekućine je izrazito važan, stoga svaki čovjek dnevno treba unijeti u organizam minimalno šest čaša svježe vode.
Drugi napitci koji sadržavaju šećer (primjerice gazirani sokovi), zaslađena kava s mlijekom te alkohol zbog svoje kalorijske vrijednosti, a i drugih popratnih pojava se moraju kontrolirano unositi ili izbjegavati. Dodatci prehrani kao što su začinsko bilje, nezaslađeni čajevi se mogu uzimati bez ograničenja. Pri uzimanju umjetnih sladila (aspartam, acesulfam k, sukraloza, saharin, ciklamat, neotam) i zaslađivača male kalorijske vrijednosti (Stevia, Eritritol, Ksilitol) valja biti oprezan i uzimati isključivo u preporučenim dnevnim dozama, jer mogu biti štetni za organizam.
Tjelesna aktivnost
Suvremen način života mijenja naše navike i sjedilački način života, smanjuje boravak u prirodi, što znači da ljudi sve više borave u zatvorenim prostorima većinom sjedeći pred ekranima. Preporuka je da se dnevno napravi 10.000 koraka ili dva do tri puta tjedno provode sportske aktivnosti u trajanju od 30 minuta. Ovisno o osobnim željama i sklonostima biraju se vrsta sportske aktivnosti. Svaka tjelesna aktivnost je prihvatljiva i može uključivati vrtlarenje, hodanje ili bilo što drugo.
Aktivnosti za smanjenje čimbenika rizika za nastanak kroničnih nezaraznih bolesti stječu se učenjem o temama:
- pravilna prehrana i tjelesna aktivnost,
- važnost preventivnih pregleda u zdravstvenim ustanovama za rano otkrivanje rizika i/ili bolesti,
- kako osigurati financijska sredstava za javno zdravstvene akcije i suvremeno liječenje,
- regulacija prometa u urbanim sredinama i poticanje na korištenje javnog prijevoza i drugih načina prijevoza, koji ne zagađuje okolinu, a potiče tjelesnu aktivnost,
- ekološka poljoprivreda bez korištenja pesticida i štetnih opasnih tvari,
- edukacija koje uključuje znanja i praktične vještine važne za poticanje aktivnog zdravog života.
Ukoliko želite doznati jeste li u riziku od šećerne bolesti,
riješite naš test putem ove poveznice.
Ispišite stranicu
