Banke hrane u Hrvatskoj – održivost i budućnost sustava doniranja hrane

„Banke hrane u Hrvatskoj - održivost i budućnost sustava doniranja hrane” naziv je okrugloga stola na kojemu su se danas, u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa, okupili predstavnici  Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, korporativnog sektora (Nestle Adriatic i Metro Cash&Carry), Hrvatskog kuharskog saveza i društava Crvenog križa koji vode banke hrane u Osijeku, Koprivnici i Zagrebu.

Sudionici okrugloga stola složili su se da je sustav doniranja hrane u Hrvatskoj funkcionalan, ali i da postoji prostor za napredak, ponajviše u smislu kreiranja dugoročne održivosti sustava. „Rekao bih da je najvažniji zaključak današnjeg susreta to da moramo osigurati održivost sustava banki hrane. Svi se slažemo da moramo pronaći način da banke hrane imaju dovoljne kapacitete - infrastrukturne, ljudske i financijske - kako bi mogli redovito raspoređivati hranu onima kojima je najpotrebnija“, naglasio je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.


S takvom ocjenom posebno su se složili ravnatelji društava Crvenoga križa koji su istaknuli kako sustav banki hrane ne može počivati na volonterima, posebno u okolnostima kada su zahtjevi posla sve veći i teži. „Banke hrane imaju dobar temelj koji su postavila društva Crvenog križa. Imaju operativne i tehničke sposobnosti za sprječavanje bacanja otpada od hrane. Ono što je ključno jest da moramo osigurati održivost u budućnosti, kako bi naši rezultati bili još bolji i kako bi još više hrane došlo do stolova korisnika“, poručila je Adela Sočev, ravnateljica Gradskog društva Crvenoga križa Koprivnica u čijem sastavu i djeluje jedna od banki hrane.

Ukazano je i na važnost posrednika u lancu doniranja hrane. „Posrednici su iznimno važni za funkcioniranje sustava. Primjerice, u Osječko-baranjskoj županiji imamo 21 posrednika i tu dolazi do izražaja naša uloga koordinatora. Dakle, banka hrane u našoj županiji koordinira između donatora i posrednika, što omogućuje da sustav u potpunosti zaživi“, pojasnila je Martina Hećimović, ravnateljica Gradskog društva Crvenog križa Osijek.


Predstavnici poslovnog sektora istaknuli su važnost edukacije građana o smanjenju otpada od hrane, posebno u smislu razumijevanja značenja rokova trajanja proizvoda. Naglašena je i važnost brzine u lancu doniranja. „Ako se ide u smjeru uključivanja više svježih proizvoda poput mliječnih, ribljih i mesnih, ali i voća i povrća, tu je onda brzina jako važna. Rok trajanja kod takvih proizvoda je vrlo kratak i osjetljiv te brzina igra veliku ulogu. U praksi je ključno da se sve što se može iskoristiti, na vrijeme iskoristi jer kod svježih proizvoda često odlučuju minute. Dakle, važno je da se sve odvija brzo prije isteka roka trajanja kako bi hrana na vrijeme stigla do korisnika“, naglasio je Vlatko Zovko, direktor nabave i ponude prehrane u tvrtki Metro Cash&Carry.



Na okruglom stolu sudionici su se dotaknuli i ugostiteljskog sektora. „Nažalost, u ugostiteljstvu se još uvijek baca puno hrane i tu stvarno postoji prostor za poboljšanje. Glavni uzrok za to, prema mojemu mišljenju, je neznanje. To je velika šteta jer bacanje hrane je rasipanje resursa i novca“, istaknuo je Erich Glavica, predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.

U Hrvatskoj djeluje devet Banki hrane, od čega osam vode društva Crvenoga križa. Sudionici okrugloga stola složili su se da se mreža banki hrani mora dalje širiti i razvijati jer su i potrebe velike. Osim što pružaju izravnu podršku socijalno ugroženima, Banke hrane značajno doprinose smanjenju otpada i stvaranju održivijih zajednica.



Temu banki hrane Hrvatski Crveni križ otvorio je uoči prosinca - mjeseca blagdana, raskošnih stolova i rekordne potrošnje - s namjerom skretanja pozornosti na ono o čemu se ne govori često, a iznimno je važno.

„Nažalost, i ove godine u blagdansko vrijeme puno će hrane završiti u otpadu, dok tisuće ljudi u Hrvatskoj i dalje žive u riziku od siromaštva i neizvjesnog obroka. Ako zajedno počnemo sustavno mijenjati način na koji upravljamo viškovima hrane, možemo smanjiti pritisak na one koji žive s vrlo malo. To je cilj kojemu se vrijedi posvetiti“, istaknula je Marina Pinjagić Telak, zamjenica izvršnog predsjednika Hrvatskog Crvenog križa.



Okrugli stol završio je zaključcima u kojima se naglašava da su Banke hrane važan dio socijalnih i okolišnih politika Republike Hrvatske te snažan oslonac osobama u potrebi. Istaknuto je da održiv sustav doniranja hrane može funkcionirati samo uz partnersku suradnju institucija, donatora, lokalnih zajednica i svih organizacija koje svakodnevno rade na terenu. U tom sustavu posebno mjesto zauzima Hrvatski Crveni križ, koji sa svojim društvima vodi većinu postojećih banaka hrane i osigurava da prikupljena hrana sigurno i dostojanstveno dođe do korisnika. Sudionici su naglasili potrebu za širenjem mreže banaka hrane na dijelove Hrvatske koji još nisu obuhvaćeni ovim modelom, kao i važnost stabilnog financiranja, ulaganja u infrastrukturu, logistiku i ljudske resurse. Ujedno je istaknuto da digitalizacija kroz sustav e-doniranja povećava učinkovitost i transparentnost, dok edukacija i podizanje svijesti javnosti ostaju ključni za dugoročno smanjenje otpada od hrane. Zajednički cilj svih dionika je izgradnja sustava doniranja hrane koji je predvidiv, dostupan i održiv u cijeloj zemlji, kako bi pomoć redovito stizala onima kojima je najpotrebnija.