27.06.2023.
U zadnjem desetljeću uočava se trend porasta temperature zraka u ljetnom razdoblju što utječe na zdravstveno stanje milijuna ljudi. Globalno se osjećaju štetni učinci koji će se vjerojatno još povećavati zbog toplinskih valova. U Europi je zabilježen porast smrtnosti zbog velikih vrućina i toplinskih valova, a daljnje procjene ukazuju na vjerojatnost povećavanja rizika.
Pojava toplinskih valova dešava se i u Hrvatskoj pa se može očekivati porast stope smrtnosti uslijed vrućine jer se najviše umrlih bilježi u prva dva dana nakon pojave opasnih temperatura te ako visoke temperature traju dulje vrijeme. Zdravstvenim poremećajima uslijed vrućine podložnija su djeca, osobe starije dobi i kronični bolesnici, kao i osobe koje svoj posao obavljaju izložene vrućini i suncu. Hrvatska mora biti spremna brzo djelovati i ublažiti negativne posljedice po zdravlje zbog vrućine jer se pravodobnim i preventivnim mjerama može smanjiti broj osoba umrlih od vrućine.
Donosimo vam pregled zdravstvenih poremećaja koji nastaju zbog štetnog djelovanja vrućine i preporuke što činiti kad do poremećaja dođe:
SUNČANICA nastaje uslijed dugotrajnog izlaganja glave sunce, a posebno zatiljnog dijela. Najčešći znakovi sunčanice su: suha i topla koža, crvenilo lica, povišena tjelesna temperatura, glavobolja, vrtoglavica, smetenost, mučnina, osjetljivost na svjetlo. Osobe koje zanemare ove simptome mogu ubrzo osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom, malaksalost i ubrzani puls. Osobu je potrebno premjestiti u hlad/ hladniju prostoriju, ukloniti joj što više odjeće i rashlađivati. Na glavu joj je potrebno staviti hladan (ne ledeni) oblog od mokre tkanine i dati piti tekućine (voda, prirodi sok) u manjim gutljajima. Poželjno je stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Potrebno je pratiti životne funkcija (svijest, disanje, puls), a u slučaju pogoršanja pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Opekline od sunca nastaju zbog prekomjernog izlaganja suncu (i kvarcnim svjetiljkama), a mogu se pojaviti i u oblačnom ljetnom danu ili zimi na velikim nadmorskim visinama. Većina opeklina od sunca je površinska, no u težim slučajevima koža postaje jako crvena i puna mjehura. Najčešći znakovi su crvenilo i bolni mjehuri na koži koje je potrebno zaštiti te pokriti laganom odjećom ili ručnikom. Osobu je potrebno što prije maknuti sa sunca i smjestiti u hlad ili neki prostor zaštićen od sunca. Opekline se mogu spriječiti boravkom u sjeni ili hladu, nošenjem zaštitne odjeće (dugi rukavi, kapa, šešir, sunčane naočale) i primjenom preparata za kožu s visokim zaštitnim faktorom. Osoba s opeklinama ne smije se nekoliko dana izlagati suncu i mora boraviti u hladovini ili ostati kod kuće. Za manje opekline može se koristiti zaštitno sredstvo poslije sunčanja, no ako se pojavi veći broj mjehura na koži potrebno je otići liječniku.
Toplinska IScrpljenost (SLABOST) je uzrokovana utjecajem visoke temperature i povećane vlage zraka, pri čemu je poremećena ravnoteža između stvaranja i gubitka topline tijela praćena jakim znojenjem te se nastaje zbog nedovoljnog unosa tekućine. Toplinska iscrpljenost može nastati i nakon uzimanja nekih droga poput „ecstasy“ (plesanje i pregrijanost). Najčešći znakovi su: jaka oznojenost, blijeda, vlažna i ljepljiva koža, glavobolja, vrtoglavica, malaksalost, smetenost, gubitak apetita, mučnina, povraćanje, grčevi u rukama, nogama ili trbuhu, ubrzano disanje i rad srca, jaka žeđ, mogući gubitak svijesti. Osobu je potrebno smjestiti u hlad/ hladniju prostoriju te ju poleći s podignutim nogama u visinu iznad razine srca i hladiti. Osobi je potrebno što prije nadoknaditi izgubljenu tekućinu davanjem manjih gutljaja rehidracijske otopine koja se može samostalno pripremiti (u 1 litru vode stavi se 6 čajnih žličica šećera i 1/2 čajne žličice soli). Ako se znakovi toplinske iscrpljenosti pogoršaju i osoba izgubi svijest, potrebno ju je postaviti u bočni položaj i pozvati hitnu medicinsku pomoć.
TOPLINSKI UDAR nastaje u uvjetima visoke temperature zraka i dužeg izlaganja toplini uslijed čega dolazi do pregrijavanja tijela zbog zatajenja termoregulacije u mozgu. Najčešće okolnosti nastanka toplinskog udara događaju se kod tjelesnog napora na vrućini (sportaši, vojnici, tvornički radnici). Toplinski udar je po život hitno opasno stanje koje bez pomoći može biti smrtonosno pa je potrebno odmah poduzeti sve mjere za spašavanje života. Najčešći znakovi su: visoka tjelesna temperatura iznad 40
oC crvena, topla i suha koža, jaka glavobolja, vrtoglavica, mučnina, povraćanje, uznemirenost, smetenost, ubrzani puls i mogući gubitak svijest. Ponekad se toplinski udar može razviti nakon toplinske iscrpljenosti kad se tijelo više ne može rashlađivati znojenjem.
Osobu je potrebno što prije premjestiti u hladnije okruženje (ležeći položaj) i sniziti joj tjelesnu temperaturu uklanjanjem što više odjeće, uz istodobno stvaranje umjetnog vjetra ventilatorom, lepezom ili novinama. Čim prije potrebno je početi rashlađivanje tijela prskanjem vodom (temperatura vode za piće), brisanjem mokrom spužvom ili nekom mokrom tkaninom dok se tjelesna temperatura ne snizi na 38°C. Korištenje ledenih obloga (zamotanih u tkaninu) se može, ali pažljivo primijeniti brisanjem pazuha i prepona. U prirodi se može osobu uroniti u jezero ili potok. Ako osoba nije pri svijesti, a normalno diše potrebno ju je postaviti u bočni položaj i pozvati hitnu medicinsku pomoć. Toplinski udar zahtjeva hitno liječenje u bolnici.
Dehidracija se razvija kao posljedica prekomjernog znojenja zbog dugog izlaganja suncu ili boravku na vrućini i vlazi, znojenjem zbog povišene tjelesne temperature ili kod jakog preljeva i povraćanja, a posebno je opasna za malu djecu i osobe starije dobi. Dehidracija nastaje kad se izgubljena količina tjelesne tekućine ne nadoknađuje dovoljno (normalan dnevni unos tekućine bi trebao biti 2,5 litre). Najčešći znakovi su: suha usta i oči, ispucane usne, glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, grčevi mišića, smanjene količine izlučene (i tamne) mokraće. Dehidriranoj osobi potrebno je dati piti manje gutljaje rehidracijske otopine. Grčeve mišića potrebno je izmasirati.
Za vrijeme vrućine potrebno je piti vodu, čak i ako se ne osjeća žeđ, a posebno osobe starije dobi jer imaju slabije izražen osjećaj za žeđ. Lijekovi za snižavanje tjelesne temperature nisu djelotvorni kod povećane tjelesne temperature nastale zbog vrućine. Kroničnim bolesnicima preporuča se smanjiti izloženost vrućini i omogućiti pristup rashlađenim prostorijama, umjesto prilagođavanja korištenja stalnih lijekova.
Ispišite stranicu
