Održana svečanost u povodu 75. obljetnice donošenja Ženevskih konvencija

Danas je u Kući Europe u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa, održana svečanost u povodu 75. obljetnice donošenja Ženevskih konvencija. Događaj je okupio istaknute domaće i međunarodne stručnjake, predstavnike Vlade Republike Hrvatske, akademske zajednice i pravosudnih institucija, koji su kroz niz predavanja i rasprava osvijetlili povijesni značaj, pravne aspekte i suvremene izazove implementacije ovih ključnih dokumenata međunarodnog humanitarnog prava.





Program je započeo pozdravnim govorima dr. Josipa Jelića, predsjednika Hrvatskog Crvenog križa, Jelene Stijačić, voditeljice Regionalne delegacije Međunarodnog odbora Crvenog križa u Beogradu, Zdenka Lucića, državnog tajnika u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te Hrista Hristova, voditelja političkog odjela Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. U svojim govorima istaknuli su važnost očuvanja ljudskog dostojanstva i prava u sukobima, što Ženevske konvencije čine relevantnima i danas, u doba globalnih humanitarnih kriza.




Poseban doprinos događaju dali su predavači kroz niz stručnih izlaganja. Švicarski veleposlanik u RH Urs Hammer govorio je o značaju Ženevskih konvencija iz perspektive Švicarske države naglasivši kako su četiri Ženevske konvencije realistične: „Još uvijek su relevantne, trebaju biti poštovane i trebaju biti politički prioritet.“



Prof. dr. sc. Davorin Lapaš s Pravnog fakulteta u Zagrebu dao je povijesni pregled značaja Ženevskih konvencija istaknuvši kako su Ženevske konvencije utjecale na pravnu svijest država, pa i razvoj međunarodnog običajnog prava: „Utjecale su i na svijest pojedinca, a i na međunarodno javno mnijenje!“



Neda Dojčinović iz Međunarodnog odbora Crvenog križa obradila je izazove međunarodnog humanitarnog prava u suvremenim oružanim sukobima. „U posljednje vrijeme prijetnje nuklearnim oružjem sve su češće. Prema mišljenju Međunarodnog odbora Crvenoga križa i Pokreta u cjelini, upotreba nuklearnog oružja u bilo koju svrhu suprotna je načelima humanosti i savjesti“, istaknula je Dojčinović.



Dio programa bio je posvećen specifičnim temama poput zaštite kulturne baštine u sukobima, o čemu je govorila prof. dr. sc. Sandra Fabijanić Gagro s Pravnog fakulteta u Rijeci. Napomenuvši kako je svaki čovjek nositelj i prenositelj kulturne baštine, Fabijanić Gagro je podsjetila i da je šteta nanijeta kulturnim dobrima zapravo šteta nanijeta baštini čitavoga čovječanstva je „svaki narod daje svoj doprinos svjetskoj kulturi“.



Mr. iur. Luka Roso s Pravnog fakulteta u Splitu govorio je o humanitarnim intervencijama u svrhu zaštite ljudskih prava pojasnivši kako je humanitarna intervencija uporaba sile od strane države, država ili međunarodne organizacije prema drugoj državi radi zaštite temeljnih ljudskih prava.



Predstavljen je i rad Nacionalnog odbora za međunarodno humanitarno pravo kroz izlaganje Marka Paškvana iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Napomenuo je kako je odbor pomoć i orijentir državama oko osiguranja usklađenosti nacionalnog zakonodavstva s normama Međunarodnog humanitarnog prava, kao i definiranja područja koja zahtijevaju daljnje djelovanje.



Program su zaključile Meri Dominis Herman i Mirjana Harapin iz Upravnog suda u Zagrebu izlaganjem o međunarodnoj zaštiti u sudskoj praksi. Pojasnile su kako je ispitivanje zahtjeva za međunarodnu zaštitu kompleksan proces koji uključuje brojne elemente, a sve kako bi se mogle donijeti objektivne i nepristrane odluke.





Nakon svečanoga programa, u neformalnom dijelu druženja, sudionici su imali priliku za razmjenu iskustava i daljnju raspravu o ulozi i izazovima međunarodnog humanitarnog prava u današnjem svijetu.



Današnji događaj naglasio je ne samo povijesni značaj Ženevskih konvencija, već i njihovu ključnu ulogu u suočavanju s izazovima suvremenih humanitarnih i pravnih pitanja.