Kako si pomoći kod uboda kukaca i pauka?

26.06.2023.
Ljetne dane većina ljudi koristi za boravak u prirodi koji dokazano pridonosi i mentalnom i fizičkom zdravlju. No, boravak u prirodi katkada može izazvati poteškoće izazvane ubodom kukaca ili pauka.

Kukci (insekti) se pretežito pojavljuju dolaskom proljeća i toplijeg vremena. Ubodi mnoštva različitih insekata poput muha, komarca, mrava, buha, pčela, osa, krpelja ili stršljena mogu izazvati blaže (alergijske) reakcije koje mogu biti kraćeg trajanja (crvenilo, oteklina, svrbež).

Ponekad već nakon nekoliko minuta ubodi insekata mogu izazvati jače (sistemske) reakcije s težim posljedicama kao što je anafilaktički šok (oticanje jezika, osip, gušenje), no većina uboda insekata u našim krajevima ne izaziva teže reakcije. Znakovi uboda se razlikuju ovisno o vrsti insekta, vrsti uboda ili osjetljivosti osobe, no nikad se sa sigurnošću ne zna kakva će biti reakcija nakon uboda. Posebno opasni mogu biti ubodi u glavu (usta, jezik).

U takvim situacijama iznimno je važno znati kako pomoći sebi ili osobama u našoj blizini.
 

Pružanje prve pomoći kod uboda kukaca i pauka

 
Osobu koja ima ubod insekta ili pauka potrebno je umiriti i poleći ako ima jaču reakciju.
 
Žalac insekta koji je zaostao u koži (ako je vidljiv) potrebno je odstraniti što prije (noktom), ali ne pincetom jer se na taj način može još jače utisnuti u ranu. Nakon vađenja žalca mjesto uboda potrebno je isprati vodom. Ubodeni dio tijela (ruka, noga) potrebno je podići u visinu. Nakon vađenja žalca kod manjih lokalnih reakcija primjenjuje se hladan oblog (ili kockice leda umotane u krpu) u trajanju od bar deset minuta kako bi se ublažila bol i smanjila oteklina.
 
Krpelja je lakše i važno odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda što se radi pincetom. Krpelja koji se nađe na koži čovjeka ne treba ničim premazivati (alkohol, krema, ulje) niti paliti. Rizik od zaraze je veći što je krpelj duže pričvršćen uz tijelo čovjeka. Prije zahvata potrebno je oprati ruke, a pincetu prebrisati alkoholom. Krpelj se zahvati pincetom što bliže glavici i laganim povlačenjem izvlači iz kože. Pažljivo, mirno i ravnomjerno potrebno je povući glavu krpelja prema gore. Pinceta se ne bi smjela trzati jer usni dio krpelja može ostati u koži pa se uzročnik bolesti može lakše prenijeti u ljudsko tijelo, ako je krpelj zaražen. Nakon vađenja krpelja, mjesto uboda je preporučeno premazati alkoholom (ili antiseptikom) i tijekom mjesec dana pratiti moguće promjene. Liječniku se ne treba javljati, osim ako se u roku nekoliko dana pojavi osip na koži. Kod djece se krpelj može češće naći na gornjem dijelu tijela ili glavi (u kosi) jer je dijete maleno, a kroz igru boravi u prirodi više nego odrasli. Krpelja je dobro sačuvati stavljanjem u vrećicu zbog identifikacije uboda.
 
Za zaštitu od insekata i pauka potrebno je odjenuti prikladnu (zatvorenu) obuću i odjeću svijetlih boja te nositi duge rukave i nogavice, posebno navečer. Mogu se koristiti zaštitna sredstava (repelenti) za kožu, mreža na prozorima ili vratima i drugi preparati koji odbijaju insekta i pauke.

Poželjno je pregledati okolinu u kojoj se živi ili duže boravi te izbjegavati kupanje u vodama stajaćicama koje su vjerojatno zagađene. Komarci se razmnožavaju u ustajaloj vodi pa bi trebalo ukloniti sve nakupine vode, posebno ako se nalaze u blizini doma, šatora i slično. Potreban je dodatni oprez kod kuhanja ili konzumiranja hrane i pića na otvorenom prostoru jer privlači insekte, a posebno ose.
 
Rizik izloženosti zaraznim bolestima koje prenose insekti i krpelji može se smanjiti kretanjem obilježenim stazama u prirodi, izbjegavanjem provlačenja kroz grmlje ili ležanjem na tlu te odlaganjem odjevnih predmeta na grmlje i tlo. Nakon povratka iz prirode potrebno je pregledati cijelo tijelo i potražiti ubode insekata ili pauka te ne zaboraviti na kosu, oba uha, zatiljak, vrat, pazuhe, dojke, pupak, prepone. Osobe koje znaju da su preosjetljive na ubode insekata ili pauka moraju uvijek misliti na preventivne mjere.

Kod svih ubod insekta i pauka osobu je potrebno promatrati te pratiti daljnje znakove reakcije i osnovne životne funkcije (razina svijesti, disanje, puls). U slučaju jače reakcije potrebno je pozvati stručnu pomoć i to Hitnu medicinsku službu na broj 194 ili jedinstveni broj za hitne službe 112.

Uživajte u prirodi, ali pametno!