Dobrovoljni davatelj krvi

Tko može biti dobrovoljni davatelj krvi?
 
Dobrovoljni davatelj krvi može biti svaka zdrava osoba koja daruje krv, plazmu ili druge sastojke krvi i koja za to nije plaćena ni u novčanom, niti u nekom drugom obliku, koji bi mogao biti zamjena za novac. Za krv nema zamjenskog lijeka pa je jedini izvor krvi čovjek.
 
Kako postati dobrovoljni davatelj krvi?
 
Prvi korak u dobrovoljnom davanju krvi počinje odlukom za darivanjem krvi za i pomoć oboljelim osobama, darujući najvrjednije što se može. Osoba koja želi postati dobrovoljni davatelj krv mora biti punoljetna i dobrog općeg zdravlja te imati važeću osobnu iskaznicu.
 
Na koji način se daje krv?
 
Krv se može davati na dva načina. Klasičan način podrazumijeva davanje doze krvi od 450 mililitara u trajanju od oko desetak minuta. Davanje krvi posredstvom staničnog separatora u trajanju od 30 do 90 minuta podrazumijeva uzimanje jednog ili više krvnih sastojaka (primjerice leukocita ili trombocita) od kojih se izrađuju krvni pripravci.
 
Tko može dobrovoljno dati krv i koliko često?
 
Krv može dati svaka osoba dobrog zdravstvenog stanja koja prema propisima Republike Hrvatske mora biti državljanin Republike Hrvatske:
 
- u dobi od 18 do 65 godina (u slučaju dobrog zdravstvenog stanja i do 70 godina)
- tjelesne težine iznad 55 kilograma - proporcionalno tjelesnoj visini
- tjelesne temperature do 37 stupnjeva
- nakon pregleda i odobrenja liječnika.
 
Može li davanje krvi biti štetno po zdravlje?
 
Ljudski organizam raspolaže dovoljnom količinom krvi od približno pet litara pa dobrovoljno davanje krvi ne može biti štetno po zdravlje. Prije svakog davanja krvi liječnik obavlja pregled i razgovor s davateljem (mjerenje krvnog tlaka i tjelesne težine, određivanje hemoglobina i drugo), čime se ujedno kontrolira vlastito zdravlje. Nakon davanja krvi, prikupljene doze krvi testiraju se u zavodima za transfuzijsku medicinu na HIV/ AIDS, hepatitis B/ C i sifilis te se određuje krvna grupa (A, B, AB, 0) i rezus faktor (Rh + i Rh -).
 
Koji su razlozi odbijanja davatelja krvi?
 
Oko deset posto davatelja krvi bude privremeno ili trajno odbijeno zbog opasnosti po zdravlje davatelja ili primatelja krvi. Muškarci mogu na klasičan način dati krv svaka tri mjeseca (četiri puta godišnje), a žene svaka četiri mjeseca (tri puta godišnje). Na staničnom separatoru davatelji krvi mogu i češće davati jedan ili više krvnih sastojaka. Najčešći razlozi privremenog odbijanja dobrovoljnog davatelja krvi su:
 
- nizak hemoglobin
- visoki ili niski krvni tlak
- menstruacija, trudnoća i dojenje kod žena
- lakše akutne bolesti (prehlada)
- tetovaža (unazad četiri mjeseca)
- alkoholizirano stanje
- uzimanje antibiotika
- nedavni operativni zahvati.
 
Treba li jesti nakon davanja krvi?
 
Osam sati prije davanja krvi ne preporuča se jesti izrazito masnu hranu ni piti alkohol, a nije poželjno biti natašte. Nekoliko sati prije davanja krvi preporuča se lagani obrok i tekućina. Nakon davanja krvi uobičajen je zahvalni obrok uz bezalkoholni napitak tijekom kojeg su davatelji krvi pod nadzorom zdravstvenog osoblja i volontera Crvenog križa.
 
Može li se davanjem krvi prenijeti zarazna bolest?
 
Dobrovoljnim davanjem krvi ne može se prenijeti zarazna bolest. Pribor koji se koristi prilikom uzimanja krvi namijenjen je za jednokratnu upotrebu (zatvoren i sterilan).