Narednih godina bit će testirane naše spremnosti i vještine

08.01.2024.
Ni protekla godina nije bila lišena kriznih situacija, osobito onih prouzročenih prirodnim katastrofama. A da se krizne situacije izazvane prirodnim katastrofama događaju sve češće, jasno je i laicima. U korijenu svih tih događanja su klimatske promjene koje su postale naše svakodnevica ma koliko se većini čini da je to tek neka neodređena tema za budućnost.
 
„Kada govorimo o klimatskim promjenama i njihovom razumijevanju, dobro je definirati problem i opisati ga s nekoliko ključnih činjenica. Prva činjenica jest da trenutno gorenjem ugljena, nafte i plina, te krčenjem šuma u atmosferu godišnje unosima 40 milijardni tona ugljičnog dioksida. Druga činjenica jest da smo uslijed ovakvih aktivnosti potrebnih za funkcioniranje društva i gospodarstva, nažalost promijenili kemijski sastav atmosfere i podigli koncentraciju ugljičnog dioksida za 50 % od kraja 19. stoljeća. Treća činjenica jest da smo uslijed povećanja koncentracije ugljičnog dioksida, te ostalih stakleničkih plinova i čestica aerosola pokrenuli niz povezanih procesa koji su temperaturu površine našeg planeta podigli za 1,2 stupanj Celzijev“, ističe dr. sc. Ivan Güttler, klimatolog i zamjenik glavne ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
 
Kada bi promjene u klimatskom sustavu stale na ovim razinama, pojašnjava dr. sc. Güttler, većina zajednica, pa čak i one vrlo siromašne i ranjive, bi se s vremenom uspjele prilagoditi na Svijet koji je topliji za 1,2 stupanj Celzijev: „Unatoč pozitivnim naporima, ipak nedovoljno brze i duboke promjene u funkcioniranju naših sustava za proizvodnju energije i hrane trenutno vode prema verziji budućnosti koja je do kraja ovog stoljeća toplija i preko 3 stupnja od kraja 19. stoljeća“.


 
Zadnjih godina svjedočimo užurbanoj zelenoj tranziciji uvođenjem novih i čišćih izvora energije za rad strojeva i vozila, te grijanja i hlađenja naših domova i radnih prostora. Međutim, brzina je još nedovoljna. Iako se prilagođavamo te gradimo i održavamo sustave za obranu od poplava i požara, zbog povećane frekvencije vremenskih ekstrema sve smo češće izloženi gubicima i štetama.
„Izreka Nadaj se najboljem, pripremaj se za najgore sasvim je prikladna za našu situaciju. Spremnost i vještine udruga kao što je Hrvatski Crveni križ bit će testirane narednih godina, a moja želja je da u zajednici meteorologa i hidrologa, te ostalih kolega na Državnom hidrometeorološkom zavodu,  prepoznaju pouzdane partnere u ostvarivanju zajedničkih ciljeva, od pripreme na ekstremne vremenske uvjete, unapređenja sustava upozorenja, edukacije građana, pružanja humanitarne pomoći do rada na održivosti i prilagodbi na klimatske promjene“, poručuje dr. sc. Güttler.
 
Europska agencija za okoliš svrstava Hrvatsku među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom štete od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na BDP. S obzirom na povezanost atmosfere, hidrosfere i litosfere, pojašnjava dr. sc. Tatjana Vujnović, voditeljica Službe za hidrološke studije, analize i prognoze, promjene u jednom dijelu hidrološkog ciklusa odražavaju se na cijeli sustav.
 
„Hidrološki ekstremi, poput poplava uzrokovanih viškom oborina ili suša zbog nedostatka oborina, postaju učestaliji i intenzivniji zbog klimatskih promjena. Rojas i suradnici (2013.) predviđaju značajan porast ukupnih šteta od poplava u EU ako se ne provede nužna prilagodba na klimatske promjene. Naime, ukupne štete mogle bi narasti sa 7 milijardi eura godišnje iz razdoblja 1981. - 2010. na 98 milijardi eura godišnje do 2080. godine“, ističe dr. sc. Vujnović.


 
Navodi kako je u Hrvatskoj prosječno godišnje od poplava ugroženo oko 100.000 stanovnika (The World Bank, 2017.): „S obzirom na projekcije klimatskih promjena, očekuje se intenziviranje hidrološkog ciklusa s povećanjem magnitude i učestalosti intenzivnih oborina, stvarajući preduvjete za učestalije poplave i povećanje maksimalnih godišnjih protoka. No, porast temperature i evapotranspiracije uz promjene u sezonskoj raspodjeli oborina mogu rezultirati smanjenjem količina površinskih i podzemnih voda, čime se povećava ranjivost na dugotrajne suše, naročito u dinarskom krškom području.“
 
Sve navedeno naglašava važnost točnih prognoza i pravodobnih upozorenja u prilagodbi zajednica ekstremnim vremenskim i hidrološkim uvjetima. „Suradnja i primjena rezultata hidroloških istraživanja ključni su za smanjenje rizika od poplava i suša u Hrvatskoj, zahtijevajući angažman svih društvenih segmenata“, zaključuje dr. sc. Tatjana Vujnović.