Briga o zdravlju jedna je od važnih aktivnosti Hrvatskoga Crvenog križa stoga ovih dana želimo ukazati na nužnost zaštite od niskih temperatura.
Izlaganje hladnoći može uzrokovati ozljede mekih tkiva (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opću pothlađenost tijela (hipotermija).
Ozeblina je najlakši oblik ozljede uzrokovane hladnoćom, pri čemu zahvaćeni dijelovi tijela (prsti, uške, nos) postaju crveni i otečeni, no postepenim utopljavanjem ozeblina ubrzo nestaje, nakon čega dolazi do prolazne lagane boli i svrbeža.
Promrzlina nastaje izlaganjem hladnom zraku, pri čemu nastaju lokalizirana područja crvenila, svrbeža i otekline na koži, a može doći i do stvaranja mjehura. Promrzlina najčešće zahvaća prste ruku ili nogu, no nakon postepenog utopljavanja prolazi spontano.
Smrzotina je najteži oblik ozljede uzrokovane hladnoćom koja nastaje smrzavanjem tkiva zbog velike hladnoće i često je udružena s općom pothlađenošću tijela. Koža mijenja boju (blijeda, modra, crvena), a mogu se javiti i mjehuri. Najčešće su zahvaćeni prsti ruku ili nogu, a može se razviti i gangrena (odumiranje dijela tijela) šake ili stopala.
Hipotermija najčešća nastaje zbog dugotrajnog izlaganja velikoj hladnoći tijekom zimskog vremena, premda može nastati i za toplog vremena (dugotrajno ležanje na hladnoj podlozi). Hipotermija se razvija jer je gubitak tjelesne topline veći od njezinog stvaranja pa unutarnja temperatura tijela postaje niža od 35° C. Hipotermija usporava sve fiziološke funkcije, uključujući kardiovaskularni i respiratorni sustav, provođenje živčanih impulsa, utječe na prisebnost i uzrokuje poremećaj metabolizam. Znakovi hipotermije napreduju od drhtavice, hladne i blijede kože, umora, zbunjenosti, tromosti, razdražljivosti, smetenosti, pospanosti, sve do gubitka svijesti i smrti.
POSTUPAK PRVE POMOĆI KOD OZLJEDA UZROKOVANIH HLADNOĆOM I POTHLAĐIVANJA
• Smirujte i ohrabrujte ozlijeđenu i pothlađenu osobu.
• Postavite osobu u udoban ležeći položaj u zagrijanom prostoru.
• Skinite s osobe hladnu, zaleđenu ili mokru odjeću, obuću i nakit.
• Ako se komad odjeće zalijepio za kožu, nemojte ga trgati, već obrežite škarama.
• Pothlađenu osobu postepeno utopljavajte slojevitim omatanjem (odjeća, deka) i postepenim zagrijavanjem, prvo trup, a zatim udove. Pothlađenu osobu nikad nemojte izlagati direktnom izvoru topline.
• Smrznuti dio tijela nemojte trljati snijegom, niti navlačiti čarape ni rukavice.
• Nemojte stavljati nikakve pripravke (prašak, mast) na smrzotinu.
• Smrzotinu pokrijte sterilnom gazom i lagano premotajte zavojem bez stezanja.
• Smrzotine na rukama ili nogama imobilizirajte i postavite ekstremitet u povišeni položaj. Ako osoba ima smrznuto stopalo, nemojte joj dozvoliti da hoda.
• Pokrijte osobu toplim prekrivačem (deka, kaput) ili metaliziranom folijom (zlatna strana je vanjska).
• Dajte osobi topli i kalorični bezalkoholni napitak (čaj, juha, čokolada).
• Ako je potrebno, pozovite hitnu medicinsku službu ili osobu odvedite liječniku.
• Ostanite uz osobu i pratite životne znakove (stanje svijest i disanje).
PREPORUKE ZA PONAŠANJE TIJEKOM HLADNOĆE
Za pothlađivanje i smrzavanje ljudskog tijela posebno su opasne iznimno niske temperature uz prisutan vjetar ili padanje snijega. Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak po velikoj hladnoći.
Odjenite više slojeva tople odjeće po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu u unutarnjim slojevima (vuna, za razliku od pamuka) i nemojte nositi usko pripijenu odjeću. Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja udisanja hladnog zraka. Izuzetno je važna topla i komotna zimska obuća, a ne tijesna.
Osobe koje boluju od kroničnih bolesti, a posebno bolesnicima s bolestima kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganja niskim temperaturama, osobito u noćnim i ranim jutarnjim satima. U slučaju ledene kiše, smrzavanja ili snijega na tlu, budite jako oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i dodatnog ozljeđivanja kostiju. Izbjegavajte teže fizičke poslove na otvorenom prostoru i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje na niskim temperaturama. Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
NAZOVITE!
HITNA MEDICINSKA SLUŽBA – 194
ILI
CENTAR ZA ŽURNE SLUŽBE – 112
