U Varaždinu obilježen Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu

U Varaždinu je održana središnja svečanost Dana sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. Svečanosti su, uz izaslanika premijera, potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tomu Medveda, nazočili i izaslanica predsjednika RH, hrvatska časnica i prva generalica OSRH-a Gordana Garašić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, varaždinski župan Anđelko Stričak, delegacija Hrvatskog Crvenog križa predvođena izvršnim predsjednikom Robertom Marktom te članovi udruga koje okupljaju obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila s područja cijele RH, predstavnici institucija RH, lokalne uprave i samouprave, braniteljskih udruga i drugih organizacija.



Potporu i pokroviteljstvo svečanom obilježavanju daju Ministarstvo hrvatskih branitelja, Varaždinska županija, Grad Varaždin i Hrvatski Crveni križ. Organizira ga Savez udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja u partnerstvu sa Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata, Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i Udrugom obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije. Svetu misu u varaždinskoj katedrali predvodio je biskup Bože Radoš.

Nazočnima se na svečanosti obratio i Robert Markt, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa: „Hrvatski Crveni križ dio je velike obitelji za koju posebno članovi udruga nestalih osoba, bez obzira civilnih žrtava ili braniteljskih, znaju da je svako od tih 132 društava Crvenog križa u Republici Hrvatskoj na raspolaganju za razgovor iako ne možemo više pomoći u ovom trenu, znate da imate nekog supatnika koji vas razumije i koji je s vama od 1991. godine i bit ćemo s vama do onoga trena dokad se ne pronađe i zadnja osoba koju tražimo.“



Zahvaljujući se svima na podršci, Ljiljana Alvir, predsjednica Saveza udruga zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja je poručila: „Mi ne želimo našima mladima, djeci, ostaviti teret, neka ne ostavljaju ni oni, teret krivice, one krivice za koju smo mi sigurni da je imaju. Oni koji dan danas čine zločin jer ga prikrivaju, zločin se događao 91. i kasnije ali on traje i dan danas jer je zločin i prikrivanje.“  

Naporima nadležnih tijela RH riješena je sudbina većine evidentiranih nestalih osoba u Domovinskom ratu, no još je nepoznata sudbina njih 1411 te mjesto ukopa posmrtnih ostataka 395 smrtno stradale osobe. Ključna prepreka učinkovitijem rješavanju sudbine nestalih osoba izostanak je suradnje Republike Srbije. Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, od ukupno 1806 neriješenih slučajeva, većinu čine hrvatski branitelji i civili nestali i ubijeni 1991./1992. godine u oružanoj velikosrpskoj agresiji na Hrvatsku. Najviše je neriješenih slučajeva u Vukovarsko-srijemskoj županiji (503), od čega 375 u Vukovaru.



U Hrvatskom Crvenom križu još uvijek je 1.925 otvorenih zahtjeva koji se odnose na razdoblje Domovinskog rata – 1.564 zahtjeva za osobe za koje obitelji nemaju nikakve informacije o njihovoj sudbini i 361 osoba za koje je poznato da su smrtno stradale, ali nije poznato gdje se nalaze njihovi posmrtni ostaci.