Spašavanje života na vodi i ekološka zaštita priobalja

Republika Hrvatska prirodno je bogata površinskim vodama. Uz Jadransko more, Republika Hrvatska posjeduje i značajan broj kopnenih voda uz koje živi veliki dio ukupne populacije. Navedene vodene površine intenzivno se koriste u gospodarske, turističke i rekreativne svrhe.

Kako bi se smanjio broj nesreća povezanih s vodom, a pogotovo broj utapanja, potrebno je uspostaviti nacionalni sustav prevencije utapanja i sprečavanja nezgoda povezanih s vodom.
Početkom 1996. Hrvatski Crveni križ postao je punopravni član Međunarodne federacije za spašavanje života na vodi (International Life Saving Federation - ILS). Nakon primitka u članstvo, Hrvatski Crveni križ započeo je s ustrojem Službe spašavanja života na vodi u Republici Hrvatskoj.



Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti (Zakon o Hrvatskom Crvenom križu, NN 71/2010) vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima.

Glavni odbor Hrvatskog Crvenog križa na sjednici održanoj 9. svibnja 2019. donio je Pravilnik Službe spašavanja života na vodi i ekološke zaštite priobalja Hrvatskog Crvenog križa.

Služba spašavanja života na vodi provodi sljedeće zadaće:

• osposobljava spasioce, instruktore i voditelje spasilačkih postaja
• provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca
• vodi bazu podataka osposobljenih spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja
• provodi postupak procjene rizika na kupalištima
• provodi aktivnosti vezane za povećanje razine sigurnosti  turista
• provodi aktivnosti vezane uz zaštitu podmorja i priobalja
• djeluje u izvanrednim situacijama

Dugogodišnji rad Hrvatskog Crvenog križa rezultirao je s 380 spašenih ljudskih života, izgradnjom mreže spasilačkih postaja od Umaga do Dubrovnika, uključujući i kontinentalni dio Hrvatske, podizanjem imidža Hrvatske kao sigurnog odredišta za odmor te svrstavanjem Hrvatske u zemlje kod kojih sigurnost gostiju predstavlja ključni faktor turističke ponude.

Ukoliko ste zainteresirani postati spasiocem ili Vas zanima kako obnoviti licencu, kliknite ovdje.