Hrvatski Crveni križ

Prevencija stradavanja od mina

Zbog duge djelotvornosti, čak i preko 50 godina, mine prijete generacijama ljudi, usporavaju ekonomski i društveni napredak uzrokujući zdravstvene, ekološke i druge posljedice jedne zajednice. Ozljede od mina osobito su teške i najčešće se događaju u produktivnim godinama života dovodeći do smanjivanja broja radno sposobnih ljudi. Osobe stradale od mina koje su preživjele minske incidente imaju trajna tjelesna oštećenja, pa osim fizikalne rehabilitacije trebaju i psihološku podršku za što bržu socijalnu reintegraciju u društvo.

Nakon dugogodišnjeg rada brojnih međunarodnih vladinih i nevladinih organizacija, na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda (UN) 1996. godine donesena je Rezolucija 51/45S koja poziva sve države svijeta na zabranu protupješačkih mina. Na poticaj kanadske vlade u Otavi je pod vodstvom Međunarodne kampanje za zabranu mina (ICBL) 1997. godine usvojen Sporazum o zabrani mina. Jedan od vodećih zagovornika zabrane mina bio je i Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) pod utjecajem svojih liječnika i medicinskih sestara, koji su u bolnicama diljem svijeta zbrinjavali na tisuće pacijenata s teškim ozljedama uzrokovanim minama.

Konvencija o zabrani korištenja, proizvodnje, skladištenja, prijenosa protupješačkih mina i njihovog uništenja (Otavska konvencija) stupila je na snagu 1. ožujka 1999. godine. Republika Hrvatska potpisnica je Otavske konvencije od 4. prosinca 1997. godine. Na 51. skupštini Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) održanoj 1998. godine zaključeno je kako uporaba protupješačkih mina dovodi do ozljeđivanja i tragičnih posljedica za civilno stanovništvo, pa je donesena Rezolucija 51.8 koja proglašava štete i posljedice uzrokovane protupješačkim minama javno zdravstvenim problemom. Parlament Europske unije preuzeo je političke obveze prema zabrani protupješačkih mina podržavajući države članice u implementaciji Otavske konvencije.

Hrvatska je među zemljama s najvećim brojem mina u Europi koje su postavljene tijekom Domovinskog rata, ali se broj minski sumnjivih područja i mina svake godine smanjuje. Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje u studenom 2014. godine ukupna površina minski sumnjivog prostora iznosi 553 četvorna kilometra, čime je obuhvaćeno područje 11 županija (Brodsko-posavska, Karlovačka, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zadarska).

Na Prvoj revizijskoj konferenciji Otavske konvencije održanoj u Nairobiju 2004. godine Hrvatska je svrstana među 24 zemlje svijeta kao zemlja sa značajnim brojem žrtava mina, među koje još spadaju Bosna i Hercegovina, Jemen, Kolumbija, Tajland i dr. Prema podacima iz Praćenja izvješća o minama iz 2012. godine (Landmine and Cluster Munition Monitor) ukupno je 3.628 osoba stradalo od mina i eksplozivnih ostataka iz rata (i kazetnog streljiva), a podaci dolaze iz 62 zemlje svijeta (primjerice Afganistan, Angola, Kambodža i dr.). Prema podacima Hrvatskog centra za razminiranje od 1991. godine do 2014. godine u 1.354 minske nesreće stradalo je 1.978 osoba od čega 511 sa smrtnim ishodom. Od 2005. godine nema stradale djece od mina u Hrvatskoj. Prema Ustavu Republike Hrvatske: "Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život".

 

 


Adresar

Društvo Crvenog križa Bjelovarsko-bilogorske županije


Adresa: V. Nazora 13/1
Poštanski broj: 43 280
Ravnateljica: Melita Lozina
Telefon: 043 531 156
Fax: 043 531 156
E-mail: ckgaresnica@gmail.com
Gradovi i općine - više

Kontakti

Hrvatski Crveni križ,
Ulica Crvenog križa 14, P.P.93 10 001 Zagreb


Tel: +385 1 4655 814 ili +385 1 4655 813
Fax: +385 1 4655 365
E-mail: redcross@hck.hr
OIB: 72527253659

Pišite nam

© Hrvatski Crveni križ 2017. Sva prava pridržana.

Izrada web stranica Virtus Dizajn

Pošalji prijatelju